Podržavamo početak sprovođenja Programa kontrole populacije pasa lutalica u opštini Vrbas
Konačno je na teritoriji naše opštine počela da se sprovodi jedna od mera predviđenih Programom kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka tzv. CNR program. Ali kao što smo već navikli, malo koga su upoznali sa time. To je najverovatnije iz razloga što se taj posao ne obavlja po unapred dogovorenoj dinamici već samo zahvaljujuću zainteresovanim entuzijastima iz Kinološkog društva ,,Vrbas'' i Udruženja za zaštitu životinja i životne sredine ,,Hrabro Srce’’, kao i radnicima Jazip-a.
Borba za rešavanje ovog ozbiljnog problema na teritoriji naše opštine traje dugi niz godina, praktično od osnivanja Javne agencije za zoohigijenu i poljoprivredu - JAZIP. Kako bi uticali na njegovo rešavanje stupili smo u kontakt sa udruženjima koja imaju za cilj dobrobit životinja, upoznali se sa problematikom i zakonskim obavezama lokalne samouprave i krenuli sa inicijativama koje smo predstavili u lokalnoj skupštini.
Prva i osnovna stvar na kojoj smo insistirali je da opština Vrbas mora da ispoštuje Zakon o dobrobiti životinja koji definiše da su jedinice lokalne samouprave „dužne da izrade i sprovode program kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka prema specifičnostima sredine“. Zakon je stupio na snagu 2009. godine, a opština Vrbas sve ovo vreme nije imala definisan Program.
Usvojen je tek krajem 2018. godine, nakon mnogobrojnih apela građana, inicijativa udruženja koja se bave zaštitom životinja i naših neprestanih poziva vladajućoj većini u lokalnoj skupštini. Nažalost, Program je usvojen bez javne rasprave na kojoj smo takođe insistirali, bez zainteresovanih organizacija i pojedinaca. S obzirom na tu činjenicu morao je biti nepotpun. Ipak, ono što je bitno je da on sadrži dovoljan broj mera koje bi uz dosleno sprovođenje trebalo da omoguće kontrolu populacije napuštenih pasa na našim ulicama.
Jedini problem nakon usvajanja Programa je, kao i sa svim ostalim programima i planovima u opštini Vrbas - sprovođenje tj. nedostatak volje nadležnih opštinskih organa da odlukama definisano sprovedu. U to smo se i uverili na jednoj od sednica Komisije za utvrđivanje visine naknade štete nastale na osnovu ujeda pasa lutalica na koju smo na naše insistiranje bili pozvani od strane sekretarke SO Vrbas. Nedvosmisleno smo zaključili da organi koji moraju da sprovode opštinske odluke nemaju volju za međusobnom saradnjom. Bez obzira na sve kapacitete koje poseduje opština Vrbas, Opštinsko veće opštine Vrbas nije uspevalo da obezbedi koordinaciju nadležnih službi, u prvom redu Odeljenja za inspekcijske poslove i JAZIP-a. Dakle, nisu uspevali da privole odgovorna lica da počnu da se bave svojim poslom kako bi građani i deca bili bezbedni na javnim površinama i kako budžet građana opštine Vrbas ne bi bio opterećen naknadama za štetu od ujeda pasa lutalica koje su godišnje dostizale iznose i do 20 miliona dinara.
Problem pasa lutalica je nastao zbog neodgovornog vlasništva koje je posledica neposedovanja svesti o pravima i obavezama vlasnika pasa. Usled nesprovođenja opštinske Odluke o domaćim životinjama za koju je nadležano Odeljenje za inspekcijske poslove i Zakona o veterinarstvu za čije sprovođenje je nadležan veterinarski inspektor, taj problem je poprimio ogromne razmere. O neradu nadležnih službi najbolje govori podatak da je u 2017. godini Zoohigijenska služba sa ulica uklonila ukupno 208 napuštenih pasa od čega je samo 12 bilo obeleženo čipom, tj. znalo se ko im je vlasnik. Istovremeno, nije naplaćena nijedna kazna za nesavesno držanje pasa. U 2018. godini je situacija bila još gora, uklonjeno je 294 psa od čega je 16 bilo obeleženo čipom.
Više puta smo zahtevali da se započne sa sprovođenjem zakona i odluka koji nalažu obeležavanje i registraciju vlasničkih pasa i koji predviđaju kažnjavanje neodgovornih vlasnika čiji ljubimci šetaju bez nadzora i adekvatnih mera zaštite. Nažalost za sada bez uspeha jer se ove službe grčevito bore da taj deo svog posla ne rade. Ovo prilikom još jednom apelujemo na nadležne da počnu da rade svoj posao jer Program neće biti uspešan ukoliko se ne sprovedu sve predviđene mere!
Pritisnut problemima koje stvara sve veći broj pasa lutalica, nezadovoljstvom građana i nedostatkom kapaciteta da ih zbrine, krajem juna meseca 2019. godine tadašnji v.d. direktora JAZIP-a Miloš Milić uz podršku aktivista Kinološkog društva ,,Vrbas'' i Udruženja za zaštitu životinja i životne sredine ,,Hrabro Srce’’ koristeći pravni okvir programa u kojoj je u jednoj od tačaka predviđena ova mera, donosi odluku da se sa sprovođenjem iste otpočne. JAZIP za obavljanje ovog posla ima sve potrebne uslove da se on obavi ali usled čestih promena na mestu direktora ( treća u poslednjih 3 godine ) i nedostatka jasnog plana sprovođenja, ovaj program se danas sprovodi najviše zahvaljujući entuzijazmu aktivista Kinološkog društva ,,Vrbas'', Udruženja za zaštitu životinja i životne sredine ,,Hrabro Srce’’ i zaposlenih u JAZIP-u. Sredstva za sprovođenje ove mere iz Programa se obezbeđuju iz budžeta opštine Vrbas I namenjena su za redovan rad zoohigijenske službe.
Šta je CNR program?
U najkraćem - vakciniši, steriliši, pusti odnosno vrati. U suštini predstavlja princip po kojem se napušteni psi nakon vakcinacije, čipovanja, sterilizacije i procene ponašanja vraćaju na mesto gde su uhvaćeni sa vidljivim obeležjem kako bi građani znali da se radi o psima koji su prošli planirani tretman u cilju kontrole populacije. Problematični psi se ne vraćaju, već ostaju u prihvatilištu radi pokušaja socijalizacije. Princip je nastao na osnovu potrebe napuštenih pasa da se okupljaju u teritorijalno organizovane čopore. Eliminisanje jednog, dva, tri ili više čopora sa određenih teritorija samo otvara prostor ostalim psima lutalicama da ga preuzmu, što se pokazalo da problem ne rešava kvalitetno i u potpunosti. CNR kao metoda smanjivanja populacije preporučena je od strane Svetske zdravstvene organizacije i pokazala se kao jedino rešenje problema, a ujedno je i najhumanije. U našoj zemlji, po našim informacijama, ovakav program se sprovodi u Odžacima, Apatinu, Novom Sadu, Beogradu, i verujemo da ima još opština gde se uvodi ovakav vid rešavanja problema pasa lutalica.